Plan prodaje

Plan prodaje - meni
Učitaj sliku
Filter stavki plana prodaje
Učitaj sliku
Calculus 12 - Trejler

Da otvorite prozor "Dokumenti - Plan prodaje" u glavnom meniju programa "Trgovina" odaberite stavku "Dokumenti - Otvori - Plan prodaje" ( vidi sliku ) (vidi sliku) ili kliknite na ikonu osnovnog menija "Plan prodaje" .

Planovi prodaje su organizovani kao i ostali dokumenti u Calculusu 12. Za plan prodaje postoji poseban tip dokumenta (koji može da se razdeli u više vrsta) i poseban prozor. Dostupni su u aplikacijama Trgovina i Proizvodnja. Trenutno je omogućena samo izrada planova, bez povezanosti sa ostalim modulima programa i bez posebnih pregleda za praćenje realizacije planova.

Osnovni zahtevi kod izrade programskog modula za ove planove su bili sledeći:

  1. Izrada godišnjeg plana prodaje

  2. Izrada operativnih tromesečnih planova prodaje tokom godine (svaki mesec za naredna tri), na osnovu godišnjeg

  3. Izrada operativnih tromesečnih planova proizvodnje na osnovu tromesečnih planova prodaje

  4. Izrada tromesečnih planova nabavke materijala na osnovu tromesečnih planova proizvodnje

  5. Samo godišnji plan prodaje se unosi ručno. Svi ostali planovi se formiraju automatski na osnovu prethodnih, uz mogućnost naknadnih korekcija i dopuna.

  6. U planovima proizvodnje i nabavke se koriste raspoložive zalihe iz magacina, koje umanjuju (ili ponekad uvećavaju) planirane količine za proizvodnju i nabavku.

  1. Terminologija

    U planovima se koristi nekoliko specifičnih pojmova koje moramo detaljnije razjasniti:

      1. Nivoi i periodi plana i stavki

    • Nivo plana – Ukupan vremenski period za koji se izrađuje plan (mesec, kvartal, godina itd). Ovo je samo oznaka koja određuje namenu plana i nema posebnog uticaja na izradu plana. Pored predefinisanih nivoa, postoji i "Proizvoljni" nivo. Razlika je u tome što predefinisani nivo automatski određuje krajnji datum plana na osnovu početnog, dok proizvoljni nivo omogućuje unos potpuno proizvoljnog datumskog perioda plana (npr. možete definisati plan za 14 meseci od 01.02.17 do 31.03.18).

    • Podnivo plana – Vremenski period za koji se unose planirane količine. Može biti isti ili manji od nivoa plana. Npr. za godišnji plan prodaje možete za svaki artikal uneti samo ukupnu planiranu količinu za godinu dana, pa bi podnivo bio takođe godina. Ali količine možete unositi i posebno, npr. za svaki mesec unutar godine, pa je u tom slučaju podnivo mesečni. Podnivo određuje kako će se formirati stavke plana, odnosno periode stavki plana.

    • Period plana – Tačan datumski period za koji se unosi plan. Ako je izabran predefinisani nivo, unosi se samo početni datum, a za proizvoljni nivo oba datuma. I period plana određuje periode stavki plana.

    • Period stavke plana – Stavke plana se unose za svaki artikal i podnivo plana. Periodi stavki se određuju na osnovu podnivoa i perioda plana. Npr. za godišnji plan sa mesečnim podnivoom i periodom 01.03.17 – 28.02.18, za svaki artikal će postojati 12 stavki, počevši od marta 2024. Periodi stavki će biti 2024.03, 2024.04, 2024.05 itd.
      Za neki drugi podnivo, npr. nedeljni ili kvartalni, oznake perioda bi isto izgledale, ali bi cifre iza tačke predstavljale redni broj nedelje ili kvartala u godini.

    Ovim nazivima smo pokušali da obezbedimo jedinstvenu terminologiju u programu, jer se u praksi kod izrade planova pojmovi često različito tumače. U primerima iz osnovnih zahteva sa početka uputstva, ono što nazivamo tromesečni plan prodaje će u programu biti tromesečni plan sa mesečnim podnivoom. Neko bi ovo mogao da nazove i drugačije: mesečnim planovima za naredna tri meseca. Na prvi pogled deluje svejedno: tri mesečna plana ili tromesečni plan sa unosom po mesecima. Međutim, zalihe iz magacina se raspoređuju redom po pojedinim periodima stavki unutar jednog plana, pa tromesečni plan ne možemo izraditi kao tri mesečna plana, nego kao jedan plan.

    Za nivo i podnivo plana nude se sledeće vrednosti: dnevni, nedeljni, mesečni, kvartalni, polugodišnji i godišnji.

    Određivanje nedelja (sedmica) u godini podešava se opcijom "Sistem nedelja za operativne planove" u opcijama programa:

    • ISO 8601 fiskalna godina (podrazumevano) – Prva sedmica u godini je sedmica koja sadrži prvi četvrtak u godini, a sedmica uvek počinje ponedeljkom. Svaka sedmica ima 7 dana, a godina može imati 52 ili 53 nedelje. Prva tri dana godine mogu pripadati poslednjoj nedelji prethodne godine, a poslednja tri dana prvoj nedelji naredne godine.

    • Evropska kalendarska godina – Prva sedmica u godini počinje 1. januara, a sve ostale počinju ponedeljkom. Prva i poslednja sedmica u godini mogu biti kraće od 7 dana. Godina može imati 53 ili 54 sedmice. 54 sedmice ima prestupna godina koja počinje u nedelju.

    • Američka kalendarska godina – Isto kao Evropska kalendarska godina, samo što sedmica počinje nedeljom, a 54 sedmice ima prestupna godina koja počinje u subotu.

      1. Tekući i izvorni plan

    Iz postojećeg plana može se formirati drugi plan, pri čemu se postojeći plan naziva izvorni, a plan kojeg formiramo tekući.

      1. Količine u stavkama plana

    Stavke plana sadrže više količina. Budući da se u različitim tipovima planova neke količine zovu različito, u daljem uputstvu ćemo radi konzistentnosti koristiti jedinstvene nazive navedene u zagradama ("Planirano 1", "Planirano 2" i "U toku").

    • Početno planirano (Planirano1) – Osnovna planirana količina koja se unosi ili prepisuje iz izvornog plana.

    • Zalihe – Količina na zalihama proizvoda ili materijala u planovima proizvodnje i nabavke. Ne koristi se u planu prodaje. Popunjava se automatski, a opcijom se može podesiti da li se zalihe koriste u planu i iz kojih magacina.

    • Za prodaju, proizvodnju ili nabavku (Planirano 2) – Izračunava se automatski kao: "Planirano 1" – "Zalihe".

    • Proizvodnja ili nabavka u toku (U toku) – Unosi se ručno u planovima proizvodnje i nabavke ili se prepisuje iz izvornog plana. Ne koristi se u planu prodaje. Predstavlja količinu proizvoda koji se upravo proizvode ili materijala koji se upravo nabavlja, pa se konačna planirana količina umanjuje za ovu količinu.

    • Korekcija – Unosi se ručno ili se prepisuje iz izvornog plana, kada je potrebno iz bilo kog razloga korigovati konačnu planiranu količinu.

    • Planirano – Konačna planirana količina. Izračunava se automatski kao: "Planirano 2" – "U toku" + "Korekcija"

    Obračun planiranih količina se dodatno podešava opcijama plana. Planirane količine mogu se modifikovati minimalnim zalihama, minimalnim količinama za trebovanje i zaokruženjem. Detaljno objašnjenje nalazi se niže u ovom uputstvu.

    Napomena

    Kod plana prodaje vidljive su samo kolone "Planirano 1", "Planirano 2", "Korekcija" i "Planirano". Na prvi pogled, u planu prodaje je dovoljna samo jedna jedina kolona za unos planirane količine. Međutim, kada se plan prodaje formira naknadno iz drugog plana prodaje (npr. tromesečni iz godišnjeg), kolona "Planirano 1" predstavlja prvobitno planiranu količinu iz godišnjeg plana, koju sada možete korigovati u koloni "Korekcija" i dobiti novu planiranu količinu. Sličan efekat biste mogli postići i direktnom izmenom količine "Planirano 1", ali korišćenjem polja "Korekcija" uvek imate "trag" o obavljenoj korekciji i sačuvanu prvobitnu planiranu količinu. Osim toga, količina "Planirano 2" može se razlikovati od količine "Planirano 1" čak i kada se ne obračunavaju zalihe, ako je uključena opcija za minimalne količine za trebovanje.

      1. Linearni i matrični prikaz stavki plana

    Osnovni prikaz stavki plana izgleda kao i u svim drugim dokumentima. Stavke su prikazane jedna ispod druge, a za svaki artikal se unosi onoliko stavki koliko ima perioda stavki u planu (npr. za godišnji plan sa mesečnim podnivoom unosi se 12 stavki za svaki artikal). Ovakav prikaz zovemo linearni. U njemu se prikazuju i edituju sve količine stavke.

    Planovi se obično prikazuju u obliku tabela, gde su redovi artikli, a kolone periodi stavki. U stavkama plana je omogućen i ovakav prikaz, kojeg zovemo matrični. Ovde se prikazuju samo konačne planirane količine.

    Opcijama u prozoru se može podesiti istovremeni matrični i linearni prikaz ili samo jedan od njih. U gornjem delu matrični prikaz, a u donjem linearni ( vidi sliku ) (vidi sliku).

    (vidi sliku)
    U gornjem delu matrični prikaz, u donjem linearni prikaz.
  1. Zaglavlje plana

Kod unosa novog plana najpre se unosi zaglavlje ( vidi sliku ) (vidi sliku):

  1. Datum – Ovo je samo datum izrade plana. Ne utiče na periode plana.

  2. Valuta – Za sada se koristi samo u planu nabavke, gde se poslednje nabavne cene prikazuju u toj valuti.

  3. Nivo, Podnivo i Period – Opisani su ranije u poglavlju o terminologiji.

  4. Iz plana (opciono) – Bira se izvorni plan na osnovu kojeg će se formirati tekući. Formiranje se obavlja posebnom operacijom opisanom u jednom od narednih poglavlja.

(vidi sliku)
Zaglavlje plana.
  1. Opcije plana prodaje

U prozoru sa zaglavljima plana, dugmetom "Inicijalne opcije" otvara se dijalog za podešavanje opcija ( vidi sliku ) (vidi sliku). Ovo su inicijalne opcije koje se pamte posebno za svaki tip plana. One se ne primenjuju u planovima, nego služe samo za inicijalno podešavanje opcija kod kreiranja svakog novog plana.

Kod kreiranja novog plana inicijalne opcije se prepisuju u opcije samog plana, a kasnije se po potrebi podešavaju samo za taj plan, drugim dugmetom "Opcije" u prozoru stavki plana.

Pre unosa novih planova, poželjno je najpre podesiti inicijalne opcije.

(vidi sliku)
Opcije plana prodaje.
  • Minimalna količina za trebovanje (isporuku, proizvodnju ili nabavku) – Ako se pojedini artikli uvek prodaju, proizvode ili nabavljaju npr. u setovima od više komada i sl., u definisanju artikala se koristi polje "Min. količina za trebovanje", gde se unosi ta minimalna količina koja se može uzeti iz magacina. U planovima termin "trebovati" tumačimo kao prodati, proizvesti ili nabaviti. U ovom dijalogu se opcijom uključuje ili isključuje korišćenje tih definisanih količina u planovima (podrazumevano isključeno). Za razliku od opcije za minimalne količine na zalihama, ova opcija se uzima iz definicije u artiklu (ne iz artikla u magacinu). Opcija određuje da će se količine "Planirano 2" i "Planirano", kao i raspoložive zalihe u toku obračuna, u stavkama zaokruživati dopunjavanjem do najmanje količine koja može da se trebuje, odnosno proda, proizvede ili nabavi.

  • Način zaokruženja količina i zaokruženje količina – Određuju način zaokruženja i broj decimala ili celih mesta na koje se zaokružuju sve planirane količine u toku obračuna. Na osnovu opcije "Zaokruženje količina" automatski se određuje i format prikaza količina u planu (u prozorima i štampama).

Opcije vezane za zalihe nisu vidljive u planu prodaje, jer se u tom planu zalihe ne obračunavaju.

Detalji o obračunu planiranih količina prema opcijama plana objašnjeni su u daljim poglavljima.

Stavke plana prodaje

Stavke plana mogu se unositi ručno, jedna po jedna stavka za svaki artikal i period, ili se mogu automatski kreirati na nekoliko načina, pa zatim dodatno izmeniti.

Pre unosa stavki, poželjno je podesiti opcije tekućeg plana, dugmetom "Opcije" u gornjem desnom uglu prozora. Ako plan već sadrži stavke, pa naknadno menjate opcije, samo format prikaza količina će biti automatski izmenjen, a za sve ostalo je potrebno pokrenuti ažuriranje stavki dugmetom "Ažuriraj". Podešavanje opcija za ažuriranje i postupak ažuriranja objašnjeni su u daljem tekstu u posebnom poglavlju.

    1. Ručni unos novih i editovanje postojećih stavki

(vidi sliku)
Panel za unos stavke.

Sledeća slika prikazuje panel za unos stavke ( vidi sliku ) (vidi sliku). Kod ručnog unosa nove stavke, posle izbora artikla program automatski nudi prvi naredni period koji još nije unet. Zavisno od izabranog podnivoa plana, polja za unos perioda se mogu razlikovati. Na slici je prikazan primer za mesečni podnivo, gde se unose godina i mesec. Program automatski učitava i zalihe tog artikla. Unosom količina "Planirano 1", "U toku" i "Korekcija" program trenutno obračunava preostale količine, na osnovu opcija plana. Jedino u polju "Korekcija" je dozvoljen unos negativnih količina.

U velikom polju u donjem levom uglu možete uneti proizvoljnu napomenu uz stavku plana.

Polje "FR:" prikazuje da li je za tu stavku formirana receptura (samo u planu proizvodnje). Dugmetom pored ovog polja otvara se prozor za formiranje i editovanje recepture. Detalji su objašnjeni niže u posebnom poglavlju.

Za artikle koji imaju dodatne osobine (raster), klikom na bilo koje od polja za unos količine ili dolaskom do tih polja tasterom Tab, otvara se prozor za unos rastera ( vidi sliku ) (vidi sliku). Unos količina u rasteru se obavlja na isti način kao u stavci, pri čemu svaka kombinacija osobina predstavlja "podstavku" plana za taj artikal i period stavke. Za različite periode stavki istog artikla možete uneti različite kombinacije osobina. Količine se unose isključivo u prozoru za raster (ne mogu se uneti u stavci), a u stavci se obračunavaju zbirne količine iz rastera.

(vidi sliku)
Prozor za unos rastera.

Ako postoji standardna kombinacija osobina za sve artikle unutar jedne grupe, koju podrazumevano primenjujete u poslovanju, u definisanju vrednosti osobina na grupi artikala možete uključiti polje "Init." pored željene vrednosti za svaku osobinu. U tom slučaju, pri ulasku u prozor za raster inicijalna kombinacija će biti automatski popunjena, a na vama je da samo unesete količine.

    1. Obračun planiranih količina

Osnovna pravila

"Planirano 1" se unosi, a posmatra se kao količina koju nameravamo da potrošimo u tom periodu stavke (bilo kao robu za prodaju, bilo kao materijal za proizvodnju).

"Zalihe" se za prvu stavku svakog artikla (prvi period stavke plana) učitavaju iz stanja magacina. Za sve iduće stavke, raspoložive zalihe se obračunavaju iz prethodnih stavki, iz zaliha na kraju prethodnog perioda, umanjenih za utrošenu količinu "Planirano 1" iz prethodnog perioda. Zalihe na kraju prethodnog perioda uključuju početne zalihe perioda, uvećane za količinu u toku i krajnju planiranu količinu perioda. Konačni izraz za izračunavanje je: "Zalihe" + " U toku" + "Planirano" – "Planirano 1". Obračun zaliha možemo posmatrati kao "karticu artikla" unutar jednog plana, koja ima početno stanje, ulaze i izlaze. U redovnim situacijama, raspoložive zalihe se umanjuju sa svakom idućom stavkom, ali u određenim slučajevima obračun može da dovede i do uvećanja zaliha u odnosu na prethodne. Kod učitavaja zaliha iz stanja magacina, negativna stanja se ignorišu (smatraju se knjigovodstvenom greškom, jer nije moguće fizički imati stanje manje od nule). Ipak, konačno obračunate zalihe mogu biti negativne, npr. ako su rezervacije veće od stanja. Kod izrade plana držimo se principa da jednom učitane zalihe iz stanja magacina ostaju nepromenjene, tako da plan uvek ostaje onakav kakav je bio u trenutku izrade, bez obzira na naknadne promene u stanjima magacina. Kada su jednom učitane zalihe iz stanja magacina za određeni artikal i period, čak i kod unosa nove stavke sa ranijim periodom stanje se ne učitava ponovo iz magacina, nego se koriste već učitane zalihe iz prvobitne stavke. Operacijom ažuriranja zalihe mogu ponovo da se učitaju iz stanja magacina ako je potrebno.

"Planirano 2" se izračunava kao "Planirano 1" – "Zalihe". Ako su zalihe negativne, "Planirano 2" će biti veće od "Planirano 1" (dodatno nabavljamo ili proizvodimo toliko da dopunimo zalihe).

"U toku" i "Korekcija" se unose.

"Planirano" se izračunava kao "Planirano 2" – "U toku" + "Korekcija". Kod obračuna ove količine može doći do zaokruženja (zbog minimalne količine za trebovanje i opcija za zaokruženje), pa se "Korekcija" ponovo obračunava "unatrag", tako da je navedeni izraz uvek zadovoljen.

Količine "Planirano 2" i "Planirano" se u slučaju negativnog iznosa svode na nulu (nema smi sl. planirati negativne količine).

Opcije za zaokruženje se primenjuju na sve količine (i one koje se unose i one koje se obračunavaju).

Minimalna količina za trebovanje se koristi kod obračunatih količina (raspoložive zalihe iz prethodne stavke, "Planirano 2" i "Planirano"), dok se za količine koje se unose ne uzima u obzir (može se uneti bilo koja količina).

Objašnjenje detalja na karakterističnim primerima

Na sledećem primeru plana nabavke ćemo detaljno opisati način obračuna količina u nekoliko perioda stavki jednog artikla.

Pretpostavimo da su u opcijama plana uključene opcije za zalihe, minimalne količine na zalihama i minimalne količine za trebovanje i da su trenutne zalihe na magacinu 100, minimalna količina na zalihama 20 i minimalna količina za trebovanje 12. Namerno smo izabrali zalihe i minimalnu količinu na zalihama koje nisu deljive sa 12, jer su i takvi slučajevi realno mogući.

Planirane količine bi za prvih nekoliko meseci mogle izgledati ovako:

Period

Planirano 1

Zalihe

Planirano 2

U toku

Korekcija

Planirano

2024.01

30

100





2024.02

110

64

84

36

12

60

2024.03

48

40

36



36

2024.04

120

28

120


24

144

2024.05

180

52

156



156

2024.06

180

28

180


-36

144

2024.07

180

-8

216



216

U prvoj stavci imamo zalihe u magacinu 100 i planiramo da potrošimo 30. Da bismo izračunali "Planirano 2", najpre određujemo raspoloživu zalihu koja iznosi 80, jer na magacinu mora da ostane minimalna zaliha 20. Tu raspoloživu zalihu dalje korigujemo minimalnom količinom za trebovanje, pa možemo iz magacina da uzmemo najviše 72 (6 x 12), što nam daje konačnu raspoloživu zalihu. "Planirano 1" takođe korigujemo za minimalno trebovanje, pa moramo da uzmemo sa zaliha najmanje 36 (3 x 12) da bismo zadovoljili prvu planiranu količinu. Pošto na zalihama imamo 72, to je dovoljno da bismo potrošili 36, pa ne planiramo nikakvu nabavku.

U drugoj stavci planiramo da utrošimo 110. Raspoložive zalihe na kraju perioda prethodne stavke računamo iz početnih zaliha, nabavke u toku i planirane nabavke, pa ih umanjujemo za utrošenu količinu (sve iz prethodne stavke). Nabavka u toku i planirana nabavka su nula, pa su zalihe iz prethodnog perioda 100 – 36 = 64 (još ranije smo zaključili da moramo da uzmemo 36 sa zaliha zbog minimalne količine za trebovanje). Onda računamo raspoložive zalihe za tekući period (februar). Umanjujemo zalihe prethodnog perioda za 20 (min. količina na zalihama), pa dolazimo do 44 i korigujemo za minimalnu količinu za trebovanje pa dobijamo konačno 36. Sada nemamo dovoljno zaliha, "Planirano 2" dobijamo kao 110 – 36 = 74, pa korigujemo za min. trebovanje na 84. U ovoj stavci smo dalje uneli da imamo neku predviđenu nabavku u toku 36, pa bi trebalo da nabavimo samo još 48. Na kraju pretpostavimo da iz nekog razloga dodajemo i korekciju 12, pa dolazimo do 60. U slučaju da u korekciju unesemo količinu koja nije deljiva sa 12, program će posle zaokruženja konačne planirane količine prema min. trebovanju ponovo preračunati korekciju. Korekcija će se automatski izračunati i za unetu količinu "U toku", ako ova nije deljiva sa 12.

Za treću stavku raspoložive zalihe su 64 + 36 + 60 = 160, umanjeno za 120 (110 dopunjeno do min. trebovanja) što daje 40.

Za četvrtu stavku raspoložive zalihe su 40 + 36 = 76, umanjeno za 48 što daje 28. U ovoj stavci ne možemo da iskoristimo ništa od zaliha, jer bismo morali da uzmemo najmanje 12, a to bi dovelo zalihe ispod minimuma od 20. Ako bismo nastavili da unosimo stavke bez ikakvih korekcija, u svim daljim stavkama bi se pojavljivale zalihe 28, koje ne mogu da se iskoriste.

U primeru četvrte stavke smo uneli korekciju 24 da vidimo njezin uticaj na zalihe iduće stavke. U petoj stavci su raspoložive zalihe uvećane, baš zbog te korekcije, jer smo korekcijom zapravo planirali veću nabavku od predviđene.

U šestoj stavci smo uneli negativnu korekciju, čime se pokazuje da zalihe u idućoj stavci mogu da postanu negativne. Korekcijom eksplicitno zahtevamo da nabavka bude manja ili veća od predviđene. Negativnu korekciju smo dozvolili za eventualne specifične slučajeve, ali ona uvek dovodi do plana koji neće biti ostvariv. Uz zalihe od 28 i nabavku 144 imaćemo samo količinu 172, što znači da nećemo moći da ostvarimo plan od 180.

U sedmoj stavci se vidi primer kako količina "Planirano 2" može biti veća od "Planirano 1", da bismo " adoknadili" negativne zalihe i doveli ih ponovo do minimalne količine na zalihama.

Količine u rasterima

Kod rastera se kompletan obračun obavlja na isti način kao za stavke. I ovde obračun zaliha možemo posmatrati kao "karticu artikla" unutar plana, ali tako što svaka kombinacija osobina predstavlja zasebnu "karticu rastera". Zalihe koje se prikazuju u stavci su zbir zaliha iz svih kombinacija rastera te stavke. Budući da različite stavke mogu imati različit raster, kada se posmatraju samo stavke, zalihe mogu delovati nelogično, ali one su ispravne unutar svake "kartice rastera".

    1. Snimanje stavki

Prilikom selektovanja druge stavke u prozoru, prethodna tekuća stavka se automatski snima u bazu. Snimanjem u bazu, bilo kod unosa nove stavke, bilo kod izmene ili brisanja postojeće, automatski se ažuriraju sve preostale stavke istog artikla (zbog obračuna zaliha) i odmah se prikazuju u prozoru.

    1. Unos receptura

Unos receptura proizvoda (u prozoru za karakteristike artikla) omogućen je samo u planu proizvodnje. Postupak je isti kao kod unosa receptura u drugim dokumentima.

Recepture su neophodne samo za formiranje plana nabavke iz plana proizvodnje, pa u većini slučajeva uopšte ne moraju da se unose. Procedura za formiranje plana nabavke će na početku automatski formirati sve recepture u planu proizvodnje, ako već nisu formirane. Samo kod specifičnih proizvoda, gde se zbog dimenzija, svojstava i nekih drugih detalja zahteva ručni unos, nije moguće automatsko formiranje recepture u toku formiranja plana nabavke.

Recepturu možete uneti ručno i kada želite nešto da izmenite u standardnoj recepturi.

Kod artikala koji imaju i raster i recepturu, u drugim dokumentima se raster unosi u istom prozoru gde i receptura. U planovima se raster mora prethodno uneti u prozoru za raster, pa tek onda otvoriti prozor za recepturu, gde je raster samo vidljiv, ali nije editabilan. Ovo je uslovljeno unosom više količina, pa je u tu svrhu predviđen isključivo prozor za raster.

Posebna napomena:

Ako recepturu unosite, odnosno formirate u toku izrade plana, preporučljivo je da to uradite tek kada ste uneli i obračunali sve konačne planirane količine. Recepture se generalno unose za jedinicu proizvoda, pa količina proizvoda u većini slučajeva nije bitna. Ali u nekim slučajevima, npr. kod uslovnih sastojaka, količina proizvoda (ili rastera proizvoda) utiče na određivanje materijala i količina u recepturi. U planovima se za recepturu koristi konačna planirana količina iz stavke. Ako u planu najpre unesete recepturu, a zatim naknadno promenite planiranu količinu, takva receptura više neće biti ispravna. Ovu recepturu morate ponovo formirati i obaviti eventualne ručne korekcije.

    1. Filter u prozoru stavki plana

Za razliku od stavki drugih dokumenata, u prozoru stavki plana postoji dodatni panel sa filterom i posebnim opcijama ( vidi sliku ) (vidi sliku).

(vidi sliku)
Panel sa filterom i posebnim opcijama.

Budući da linearni prikaz plana može biti veoma dugačak, stavke možete filtrirati izborom pojedinih opcija u filteru i klikom na dugme "Pregled". Možete izabrati samo jedan artikal ili grupu artikala, samo jedan period stavki ili opciju "Planirano > 0", čime se prikazuju samo stavke koje imaju konačnu planiranu količinu veću od nule. Npr. u tromesečnom planu možete prikazati sve artikle samo za jedan mesec (čime zapravo prikazujete mesečni plan) ili sve mesece samo za jedan artikal. U polju "Sort" možete odrediti da li se stavke sortiraju po šifri ili nazivu artikla.

Prozor stavki podrazumevano koristi linearni prikaz. Opcijom "Matrični prikaz" uključuje se samo matrični prikaz (uključeno) ili istovremeni matrični prikaz iznad linearnog (uključeno sivo, odnosno "treće stanje").

U planu nabavke, pored ove postoji dodatna opcija "Vrednosti", kojom se u matričnom prikazu, umesto količina, prikazuju novčane vrednosti izračunate na osnovu poslednjih nabavnih cena ili tržišnih cena. Poslednje nabavne cene određuju se iz magacina navedenih u opcijama plana, iz poslednjeg ulaza (prijemnice ili ulazne kalkulacije). Ako ne postoji nijedan ulaz u magacin, uzima se tržišna cena (prosečna cena iz cenovnika dobavljača). Za određivanje tržišne cene, u vrstama dokumenata za plan nabavke je potrebno  u kartici "Cenovnici" definisati tip cenovnika dobavljača sa smerom "Dobavljač".

Opcije za sortiranje i matrični prikaz se pamte izlaskom iz prozora, za svaki tip plana posebno, pa se kod ponovnog ulaska u prozor automatski primenjuju.

Dugmetom "Obriši" brišu se sve opcije zadate u filteru i postavljaju na podrazumevane vrednosti.

Ostale opcije filtera koriste se za operacije iniciranja i ažuriranja stavki, pa su opisane u posebnim poglavljima u daljem tekstu.

    1. Korišćenje matričnog prikaza

Kada je aktivan matrični prikaz, dvostrukim klikom na neko od polja sa količinom u tom prikazu, to polje se selektuje (označava se žutom bojom), a linearni prikaz i panel za unos stavke se pomeraju na odgovarajuću stavku. Važi i obrnuto: pomeranjem po linearnom prikazu, pomera se i selektovano polje u matričnom prikazu.

Matrični prikaz služi samo za pregled, radi jasnijeg sagledavanja plana. U njemu nije omogućeno editovanje.

  1. Iniciranje stavki plana

Osim ručnog unosa stavku po stavku, stavke možete i automatski inicirati. Ako u filteru izaberete jedan artikal i kliknete na dugme "Iniciraj", automatski će se generisati stavke tog artikla za sve periode stavki plana. Ako neka od stavki tog artikla već postoji u planu, ona se preskače u toku inicijalizacije i ostaje neizmenjena. U filteru možete izabrati i grupu artikala, pa odjednom generisati stavke za sve artikle te grupe.

Posle inicijalizacije, prozor prikazuje samo inicirane stavke, odnosno odmah se filtrira prema izabranom artiklu ili grupi.

U polju filtera "Inicijalna količina" možete uneti količinu koja će biti upisana u sve inicirane stavke u polju " Planirano 1".

Ako raster ima definisane inicijalne vrednosti osobina, u toku inicijalizacije se odmah ubacuje i ta kombinacija osobina i u nju se upisuje inicijalna količina.

U toku inicijalizacije odmah se učitavaju i zalihe i obračunavaju količine "Planirano 2" i "Planirano".

  1. Ažuriranje stavki plana

Ako izmenite opcije plana, potrebno je pokrenuti ažuriranje stavki dugmetom "Ažuriraj", da bi se nove opcije primenile na postojeće stavke i preračunale planirane količine. Ažuriranje se može koristiti i iz drugih razloga (ponovno učitavanje količina izvornog plana, ponovno učitavanje zaliha iz magacina, resetovanje korekcija i sl).

Možete ažurirati sve stavke ili samo stavke za izabrani artikal ili grupu u filteru (kao kod inicijalizacije).

Ažuriranje se dodatno podešava opcijama u filteru:

  1. Ažuriraj količine iz izvornog plana – Ponovo učitava količine iz izvornog plana.

  2. Ažuriraj zalihe iz magacina – Ponovo učitava zalihe iz trenutno važećih stanja magacina u prvu stavku svakog artikla i ažurira sve zalihe u sledećim stavkama.

  3. U toku = 0 – Postavlja sve količine "U toku" na nulu.

  4. Korekcija = 0 – Postavlja sve korekcije na nulu.

  1. Formiranje plana iz drugog plana

Osnovni zahtevi sa početka ovog uputstva određuju predviđene scenarije za formiranje planova, ali su se u toku izrade programskog modula pojavile i nove moguće kombinacije.

    1. Postupak formiranja plana iz izvornog plana

Da bismo formirali novi plan iz nekog od postojećih, najpre unosimo zaglavlje novog plana i u polju "Iz plana" određujemo izvorni plan. Tekući i izvorni plan moraju imati isti podnivo. Ulaskom u prozor za stavke postaje dostupno dugme "Formiraj iz plana" u gornjem delu prozora, kojim se pokreće formiranje.

Kod formiranja ne postoji izbor artikala ili grupa niti bilo kakve posebne opcije. Uvek se formira kompletan plan. Uopšteno rečeno, procedura uzima sve artikle izvornog plana i formira stavke za sve periode stavki tekućeg plana, prepisujući odgovarajuće količine iz izvornog plana i obračunavajući zalihe i ostale planirane količine.

Slično kao kod inicijalizacije, ako u tekućem planu već postoje neke stavke, one se preskaču u toku formiranja.

Iz izvornog plana se prepisuju samo stavke sa periodima koji odgovaraju periodu tekućeg plana. Npr. formiranjem plana od 01.06.17 do 31.08.17 iz godišnjeg, u tekućem planu će se kreirati stavke sa periodima za jun, juli i avgust.

Postoje dva osnovna scenarija:

  1. Izvorni i tekući plan su istog tipa – Npr. možete da formirate mesečni ili tromesečni plan (bio kojeg tipa) iz godišnjeg plana sa mesečnim podnivoom. Godišnji plan predstavlja osnovni zacrtani plan, a tromesečne planove formirate operativno u toku godine, na osnovu godišnjeg uz dodatne korekcije. U ovom scenariju se količine "Planirano 1", "U toku" i "Korekcija" prepisuju iz izvornog plana, uz učitavanje zaliha i obračun prema opcijama tekućeg plana.

  2. Izvorni i tekući plan su različitog tipa – Ovde se pojavljuju dva podscenarija:

    1. Plan proizvodnje iz plana prodaje – Iz plana prodaje se uzimaju samo artikli koji imaju recepture. U "Planirano 1" plana proizvodnje se prepisuju konačne planirane količine iz plana prodaje, uz učitavanje zaliha i obračun prema opcijama tekućeg plana.

    2. Plan nabavke iz plana proizvodnje – Iz plana proizvodnje se na osnovu receptura generiše potreban materijal i formiraju stavke plana nabavke (zbirno po svakom materijalu). Izračunate količine materijala se upisuju u "Planirano 1" plana nabavke, uz učitavanje zaliha i obračun prema opcijama tekućeg plana.

    1. Povezanost izvornog i tekućeg plana

U bazi podataka stavke izvornog i tekućeg plana nisu direktno povezane. Jedina direktna veza je polje "Iz plana" u zaglavlju plana. Stavka tekućeg plana određuje "svoju izvornu" stavku na osnovu artikla, rastera i perioda stavke. Posle formiranja tekućeg plana, možete menjati izvorni plan i njegove stavke i to neće imati nikakvog uticaja na tekući plan, osim ako se pokrene ažuriranje stavki uz ponovno ažuriranje količina iz izvornog plana. Jedino što nije dozvoljeno je izmena podnivoa u izvornom ili tekućem planu.

U tekućem planu možete čak i obrisati polje "Iz plana" ili izabrati neki drugi izvorni plan koji sadrži druge artikle, pa ponoviti formiranje iz tog drugog plana. Time se omogućuje da formirate tekući plan iz više izvornih, mada je to pomalo "egzotična" mogućnost i time se gubi informacija o prvobitnom izvornom planu (za sada nije moguće istovremeno vezati tekući za više izvornih planova). Ovo nema smi sl. jedino kod formiranja plana nabavke iz plana proizvodnje, jer bi trebalo sabrati količine istog materijala iz više izvornih planova, što nije omogućeno.

    1. Kopiranje receptura iz izvornog plana

Ovaj scenario je moguć samo kod formiranja plana proizvodnje iz drugog plana proizvodnje. Već smo pomenuli da je unos receptura u većini slučajeva nepotreban, ali ako su u izvornom planu npr. unete pojedine recepture zato što smo želeli da izmenimo recepturu u odnosu na standardnu, onda je očekivano da takve recepture prepišemo i u tekući plan. Opcija za kopiranje receptura je podrazumevano uključena.

Ovde se može pojaviti problem sa količinama, opisan ranije u napomeni kod unosa recepture. Zbog eventualno drugačijih opcija tekućeg plana u odnosu na izvorni i učitavanja zaliha, krajnja planirana količina izvornog i tekućeg plana ne moraju biti iste. Ako je receptura takva da količina proizvoda utiče na materijal i količine materijala, tada receptura kopirana iz izvornog plana neće biti ispravna za tekući plan. U tom slučaju morate ili isključiti opciju za kopiranje receptura (pa je naknadno ponovo formirati i podesiti) ili naknadno ručno izmeniti kopiranu recepturu.

    1. Unos, iniciranje i ažuriranje stavki kada postoji izvorni plan

Operacije unosa, iniciranja, ažuriranja i formiranja plana su na neki način međusobno povezane.

Ako je u tekućem planu definisan izvorni plan, postupci ručnog unosa stavki i iniciranja stavki ponašaju se isto kao formiranje plana iz izvornog plana, odnosno uzimaju planirane količine iz izvornog plana i primenjuju zalihe i opcije tekućeg plana. Npr. kada je u planu proizvodnje definisan izvorni plan prodaje, stavka koju u planu proizvodnje unesete ručno, stavka koju inicirate i stavka koju dobijete formiranjem iz plana prodaje izgledaće identično (imaće iste količine). Jedino kod ručnog unosa stavke koja ima raster ovo ne važi, zbog tehnike unosa rastera. Takva stavka neće imati prepisane kombinacije rastera iz izvorne stavke.

Ovo praktično znači da plan možete i postepeno ili delimično formirati, ne pokrećući operaciju formiranja (koja uvek generiše kompletan plan), nego operaciju iniciranja za pojedine artikle ili grupe. Takođe, ako naknadno dodate artikle npr. u plan prodaje, možete ih naknadno inicirati u planu proizvodnje, čime će biti postignut isti efekat kao formiranjem, ali samo za te artikle.

Naknadne izmene u izvornom planu možete "preslikati" i ažuriranjem pojedinih artikala, grupa artikala ili celog plana u tekućem planu, uz uključenu opciju "Ažuriraj količine iz izvornog plana".

Naveli smo primer plana proizvodnje iz plana prodaje, ali isto važi i za sve druge kombinacije, osim kod plana nabavke koji se formira iz plana proizvodnje. U tom slučaju planovi sadrže različite artikle (proizvodnja proizvode, a nabavka materijal), pa navedene operacije iniciranja i ažuriranja iz izvornog plana nemaju smi sl.. Plan nabavke mora se formirati isključivo operacijom formiranja odjednom. Ako se plan proizvodnje naknadno izmeni, sve izmene u planu nabavke moraju se obaviti ručno ili obrisati sve stavke u planu nabavke i ponovo ga formirati.

  1. Štampani dokumenti

Za sve planove predviđene su štampe u linearnom i matričnom obliku i u linearnom obliku sa rasterom.

U planu nabavke postoji dodatna štampa linearnog plana, koja prikazuje samo konačne planirane količine, cene poslednje nabavke i vrednosti materijala (cena x količina).

Sve štampe primenjuju tekuće opcije filtera i sortiranja iz prozora stavki.

  1. Izvoz u Excel

Iz prozora stavki plana može se obaviti izvoz u Excel standardnim postupkom (opcija menija "Snimi kao").

Ako je uključen matrični prikaz, izvozi se taj prikaz, a u suprotnom linearni prikaz.