Tehnika obračuna zarada "Istraživanje i razvoj (Srbija)"

Opis tehnike

Zakonska regulativa obrađuje slučajeve obračuna zarada zaposlenih koji su uključeni na određenim poslovima istraživanja i razvoja u toku propisanog, odnosno ugovorom o radu definisanog radnog vremena. Ova kategorija radnika je oslobođena određenog dela poreza i doprinosa (odnosno 70% poreza i 100% PIO) i do sada se ovaj slučaj obračuna zarada kod nas mogao izvoditi iz tehnike obračuna zarada "Zaposleni (Srbija 01.09.2004)", s tim što je bilo neophodno da se na stavci obračuna koja predstavlja radnika sa ovom kategorijom u padajućoj listi status, pre obračuna zarada, odabere vrednost "P_70% i PIO_100% 2024_RiD". Problem je u tome što ovakav način obračuna nije uključivao opciju delimičnog rada zaposlenog na poslovima istraživanja i razvoja u toku jednog obračunskog perioda, već je pretpostavka bila da se angažovanje odnosi na ceo obračunski period. Nova tehnika obrađuje upravo pomenute slučajeve delimičnog rada obračuna zarada.

Primer obračuna zarada u tehnici "Istraživanje i razvoj (Srbija)"

U primeru je obračun zarada za dva radnika koji imaju delimično angažovanje na poslovima istraživanja i razvoja u toku jednog obračunskog perioda i to:

• Petar Petrović
Poslovi istraživanja i razvoja 20 radnih časova
Redovni poslovi 156 radnih časova

• Janko Janković
Poslovi istraživanja i razvoja 20 radnih časova
Redovni poslovi 156 radnih časova

Prilikom definisanja stavki obračuna u koje unosite neophodne podatke za obračun zarada putem ove tehnike bitno je napomenuti da se podaci jednog radnika moraju razdvojiti u dve stavke obračuna zarada, jednu koja u kartici sadrži podatke – osnove poslova radnika kada je bio angažovana na istraživanju i razvoju i drugu koja u kartici sadrži ostale osnove koje je radnik ostvario u istom obračunskom periodu.

Obračun zarada sa tehnikom obračuna "Istraživanje i razvoj (Srbija)", vidi sliku:


Prikaz stavki obračuna zarada tehnikom "Istraživanje i razvoj (Srbija)" - osnovi jednog zaposlenog se moraju podeliti u dve stavke obračuna, stim što jedna stavka sadrži samo podatke satnice i iznosa angažovanja na poslovima istraživanja i razvoja, vidi sliku:


Kartica stavke obračuna zaposlenog Petra Petrovića sa podacima istraživanja i razvoja u obračunskom periodu, vidi sliku:


Kartica stavke obračuna zaposlenog Petra Petrovića sa podacima ostalih osnova za obračun u istom obračunskom periodu, vidi sliku:


Kartica stavke obračuna zaposlenog Janka Jankovića sa podacima istraživanja i razvoja u obračunskom periodu, vidi sliku:


Kartica stavke obračuna zaposlenog Janka Jankovića sa podacima ostalih osnova za obračun u istom obračunskom periodu, vidi sliku


U ovom primeru data su dva zaposlena, Petar Petrović i Janko Janković. Petru zarada prelazi propisanih 5 prosečnih zarada i tada se osnovica za obračun zarada proporcionalno po stavci obračuna umanjuje za odnos radnih časova i fonda časova po stavci obračuna što se i vidi na sledećoj slici. Sam obračun zarada treba vršiti iz spiska stavki obračuna zarada, njegova tehnika je nespecifična i jednom obračunate stavke opet se obračunavaju. Ovo je upravo zbog problema koji se javlja kod primera sa Petrom Petrovićem, jednostavno ne može se odrediti da li njegova zarada u obračunskom periodu prelazi 5 prosečnih zarada sve dok se ne izračunaju bruto iznosi stavki obračuna njegovih podataka. Tek nakon toga se vrši korekcija osnovica za obračun doprinosa i ponovo izvode obračuni istih i poreza. Bruto iznosi stavki ostaju isti kao i u prvoj iteraciji obračuna zarada.

Stavka obračuna nakon obračuna zarada, vidi sliku: