Obračun zarada - zakonska regulativa

RAD I RADNI ODNOSI

Puno radno angažovanje zaposlenih ima za cilj ostvarivanje što boljih rezultata u tržišnoj utakmici. Radno angažovana lica koja su zasnovala radni odnos, odnosno ona lica koja su zaposlena po osnovu rada, ostvaruju pravo na zaradu. Otuda zarada predstavlja sva ona primanja koja ostvaruju zaposleni na osnovu radnog odnosa. Osim novčane zarade za doprinos ostvarivanju preduzetničkih ciljeva zaposleni mogu biti nagrađeni i stimulisani na razne druge načine. Radni odnos se zasniva potpisivanjem ugovora o radu. Rad zaposlenih lica se višestruko vrednuje prema radnom učinku, vremenu provedenom na radu, procentu prodaje itd. Način radnog angažovanja se određuje interno kroz Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova. Ovim Pravilnikom određuju se organizacioni delovi, vrste poslova, stručna sprema i drugi uslovi za rad.

POJAM ZARADE

Zarada zaposlenog utvđuje se ugovorom o radu, a njena visina zavisi od prirode, kvantiteta i kvaliteta konkretnog posla koji zaposleni obavlja.

Zarada se ugovara uvek u bruto iznosu. Pod bruto zaradom podrazumeva se zarada koja u sebi sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade.

Zaradu zaposlenih čini:

  • Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na poslu;

  • Zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu preduzeća;

  • Druga primanja u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na poslu sastoji se iz:

  • Osnovne zarade;

  • Zarade za radni učinak;

  • Uvećanja zarade.

Osnovna zarada se može izračunati:

  • Za svako sistematizovano radno mesto utvrđuje se osnovna zarada po radnom satu;

  • Ugovara se u fiksnom iznosu bez obzira na broj radnih sati;

  • Preko koeficijenta složenosti radnog mesta u odnosu na najnižu zaradu koja se utvrđuje u preduzeću.

Elementi zarade za radni učinak zakonski nisu definisani i u potpunosti su određeni internim aktima poslodavca o normativima, standardu i kvalitetu rada.

Uvećanje zarade ostvaruje se za rad na dan praznika, za rad noću, rad u smenama, prekovremeni rad, kao i na osnovu godina ostvarenih u radnom odnosu - minuli rad.

Zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu preduzeća (nagrade, bonusi..) zakonski nije determinisana i isključivo zavisi od opšteg akta poslodavca.

Druga primanja koja se tretiraju kao deo zarade zaposlenog mogu biti:

  • Naknade za ishranu u toku rada (topli obrok);

  • Regres za korišćenje godišnjeg odmora;

  • Prevoz na posao;

  • Terenski dodatak i td.

PREDMET OPOREZIVANjA

Predmet oporezivanja poreza na zarade je svaka zarada ostvarena na osnovu radnog odnosa.

Takođe predmet oprezivanja su i:

  • Ugovorene naknade i druga primanja koja se ostvaruju obavljanjem povremenih i privremenih poslova na osnovu ugovora zaključenih sa poslodavcem ili preko zadruga;

  • Primanja u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe činjenjem, pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga ili pokrivanjem rashoda novčanom nadoknadom ili neposrednim plaćanjem;

  • Premije svih vidova dobrovoljnog osiguranja, kao i penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond, koje poslodavac plaća za zaposlene osiguranike uključene u dobrovoljno osiguranje tj. u dobrovoljni penzijski fond.

PORESKA OSNOVICA

Ostvarena tj. isplaćena zarada predstavlja osnovicu poreza na zarade.

Osnovica za obračun poreza na zarade predstavalja bruto zarada umanjena za propisani iznos koji se usklađuje sa Zakonom o dohodku građana.

PORESKI OBVEZNIK

Obveznik poreza na zarade je lice koje ostvaruje zaradu.

PORESKA STOPA

Stopa poreza na zarade je zakonom propisana.

PORESKA OSLOBOĐENJA

Porez na zarade ne plaća se po osnovu:

  • Naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju;

  • Dnevnice za službeno putovanje u zemlji do propisanog iznosa;

  • Naknade troškova smeštaja na službenom putovanju;

  • Naknade prevoza na službenom putovanju;

  • Solidarne pomoći u slučaju bolesti;

  • Poklona deci zaposlenih;

  • Jubilarne nagrade zaposlenima.

OLAKŠICE PRI PLAĆANJU POREZA NA DOHODAK GRAĐANA

Zakon o porezu na dohodak građana predvideo je poresku olakšicu, kao iznos koji se umanjuje od bruto zarade za sve zaposlene i na tako umanjenu poresku osnovicu primenjuje se propisana stopa. Ovaj iznos se usklađuje godišnje, primenom stope rasta cena na malo u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši.

Zakon o porezu na dohodak građana takođe uvodi poreske olakšice za zapošljavanje lica koja se kao nezaposlena vode kod Nacionalne službe za zapošljavanje, i to:

  1. Za zapošljavanje lica koje se smatra pripravnikom, koje je na dan zaključenja ugovora o radu mlađe od 30 godina i koje je kod Nacionalne službe za zapošljavanje prijavljeno kao nezaposleno lice, poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica za period od 3 godine od dana zasnivanja radnog odnosa tog lica;

  2. Za zapošljavanje lica koje je na dan zaključenja ugovora o radu mlađe od 30 godina i koje je kod Nacionalne službe za zapošljavanje prijavljeno kao nezaposleno lice najmanje 3 meseca bez prekida, poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica, za period od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Poresku olakšicu po ovom osnovu ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici;

  3. Za zapošljavanje lica sa invalididtetom, za koje se odgovarajućom pravno medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade za period od 3 godine od dana zasnivanja radnog odnosa;

  4. Za zapošljavanje lica koje na dan zaključenja ugovora o radu starije od 45 godina i koje kod Nacionalne službe za zapošljavanje ima status korisnika novčane naknade za vreme nezaposlenosti ili je kod te službe prijavljeno kao nezaposleno lice najmanje 6 meseci bez prekida, poslodavac se oslobađa plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarada za perio od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

DOPRINOSI NA ZARADE

OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

Vrste stopa po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi na zarade na teret zaposlenih i poslodavaca su:
  • Stopa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;
  • Stopa za obavezno zdravstveno;
  • Stopa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti;
Kako su obveznici doprinosa na zarade istovremeno i zaposleni i poslodavci, primenjuje se zbirna stopa doprinosa.

OBRAČUN ZARADA

Obračun zarade vrši se za svakog radnika pojedinačno. Obrazac za obračun zarada nije propisan tako da ga preduzeće interno formira. Zakonska obaveza preduzeća je da svakog meseca zaposlenom dostavlja obračun zarade sa svim elementima obračuna.

Poslodavac je dužan da isplati zaradu najkasnije do kraja meseca za prethodni mesec, a ukoliko je nelikvidan dužan je da uplati doprinose socijalnog osiguranja na najnižu propisanu osnovicu. Ostatak zarade, preko najniže osnovice će isplatiti kad se steknu uslovi za to, zajedno sa isplatom neto zarada i poreza na zarade.

Primer obračuna poreza i dopronosa za zaposlene:

  1. Osnovicu za socijalne doprinose čini bruto zarada s tim da najniža propisana osnovica iznosi 35 % prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene u prethodnom kvartalu, a najviša propisana osnovica se utvrđuje u visini petostruke prosečne zarade isplaćene u Republici u prethodnom mesecu.

  2. Osnovica za obračun poreza na zarade predstavalja bruto zarada umanjena za propisani iznos koji se usklađuje sa Zakonom o dohodku građana.

  3. Osnovica za obračun članarine komorama određuje se odlukama privrednih komora i to je po pravilu bruto zarada.

OBAVEZA VOĐENJA EVIDENCIJA ZARADA I NAKNADE ZARADA

Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o zaradama i naknadama zarada na mesečnom nivou i za svakog zaposenog pojedinačno.

Evidencija sadrži podatke o:

  • Zaradi;

  • Zaradi po odbitku poreza i doprinosa;

  • Odbicima od zarade.

Evidenciju overava direktor ili zaposleni kojeg ovlasti direktor preduzeća. Zaposleni kome je izvršena isplata zarade odnosno naknada zarede, potpisuje evidenciju. Obračuni zarada čuvaju se 50 godina.

STAŽ OSIGURANJA SA UVEĆANIM TRAJANJEM

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža za po jednu godinu, i to:

  • Za svake tri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 14 meseci;

  • Za svake dve godine i šest meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 15 meseci;

  • Za svake dve godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 16 meseci;

  • Za svaku jednu godinu i šest meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 18 meseci.

Starosna granica može se snižavati najviše do 53 godine života. Izuzetno, starosna granica za osiguranike može se snižavati najviše do 50 godina života.